Novi list

Vox 9 Petak, 24. veljače 2023. objedinjuju europske mreže sveu - čilišta, koje krozprizmuotvorenosti jačajueuropskudimenzijui europski duh svih stanovnika Europe. Cilj je promicati otvorenuznanost, otvore - no obrazovanje i otvoreno društvo, a ništa od toga nijemoguće bez su - radnje – unutar mreža i izvan njih, iznosi prof. dr. sc. Prijić- Samaržija. Prof. dr. sc. Gazela Pudar Draško, Sveučilište uBeogradu, CIRCLE-U, mišljenja je da je o europskim ini - cijativama lako govoriti iz pozicije članice Europske unije, no što je sa zemljama koje su naklonjene eu - ropskimvizijama, a izlaze iz okvira (i granica) EU-a? - Ako sveučilišta smatramopred - vodnicima promjena, znači li to da samosveučilištamorajubiti društve - noodgovorna i društvenoangažira - na? Naprotiv, razina demokracije u društvudrastičnose smanjuje, stoga je suradnja svihuključenihnužna za preokret. Europskemreže sveučili - šta jedinstvene suupravozbog toga: ideje i aktivnosti svih uključenih u život zajednice – akademika, stude - nata i građana – jednako su važne. Dabismopovratili povjerenjeuzna - nost, unaprijedili demokraciju i osi - gurali kvalitetuživota imeđuljudskih odnosa, moramo raditi zajedno. U tome važnu ulogu igraju studenti i njihovakreativnost u rješavanjunaj - većihproblema današnjeg društva: klimatskih promjena, demokracije i globalnog zdravlja. Inicijativa eu - ropskih sveučilištanije samo alat za realizaciju fizičkemobilnosti i puko učenje; ona je alat koji studentima omogućava učenje o različitimkul - turama i društvima i pomaže imda prihvate različitosti, kažeprof. dr. sc. Pudar Draško. Sveučilišta ambasadori Europe Prof. dr. sc. BoštjanMarkoli, pro - rektor za internacionalizacijuSveu - čilištauLjubljani, EUTOPIA, dodaje da je zahvaljujući zahtjevima mo - dernih vremena i novimposlovima potrebno osnažiti buduće genera - cije i oboružati ih vještinama važ - nima za povezivanje na europskoj i svjetskoj razini. - Poslovi budućnosti od nas za - htijevaju i nove pristupe, a inicija - tiva europskih sveučilišnih mreža stvaradobre temelje zapovezivanje, nova partnerstva i održivo društvo. Od sveučilišta se očekuje da osim obrazovanja ponude i nešto novo – sada ih se smatra ključnimakteri - maupromicanju ciljeva odpresud - ne važnosti za Europsku uniju, kao što su zelena i digitalna tranzicija. U svemu tome postavlja se pitanje kako strukturirati alijanse da one budu brze, učinkovite, proaktivne i održive.Ukidanjemgranica–sveuči - lišnih i nacionalnih – različite grupe imajupriliku zajednopronaći nova rješenja i poticati suradnju izme - đu različitih disciplina. Internim povezivanjem zajednice šire svoje znanje, a eksternim povezivanjem promiču se i štite europske vrijed - nosti i europska dimenzija visokog obrazovanja.Dugoročni jecilj učiniti sveučilišta ambasadorima Europe, a sveučilišne mreže pokretačima svih procesa koji će promicati sna - žan, europski glas i jaku europsku stratešku autonomiju, navodi prof. dr. sc. Markoli. Europski identitet kao zajedničko obilježje Iznosećimišljenjeda suEuropske sveučilišnemreže izvrstannačin za jačanje suradnje s regijama i zajed - nicama koje se ne nalaze u glavnim gradovima, izvršni direktor, ARQUS, kaže da prisutnost pojedinih sveu - čilišta na lokalnoj i regionalnoj ra - zini u većini slučajeva predstavlja znatnu konkurentsku prednost za zajednice u kojima se nalaze. -Unatoč fizičkoj udaljenosti i stra - teškoj raspoređenosti na karti Euro - pe, sveučilišta se sve više povezuju zahvaljujući zajedničkim vrijed - nostima, svemu što nas povezuje i čini Europljanima. U središtu te ideje nalazi se različitost, ali i način na koji prihvaćamo različititosti kao preduvjet za zajednički rad. Sveuči - lišta se sada smatraju ključnim ak - terima koji će Europi pridati ulogu globalnog vođeunovimpristupima obrazovanju. Zelena tranzicija, digi - talizacija, umjetna inteligencija, ra - zvoj talenata – sve nas to tjera da prihvatimo europski identitet kao zajedničko obilježje unatoč oku vidljivimrazličitostima. Snaga leži u suradnji, zajedništvu i prihvaćanju i uvažavanju različitih ideja,mišlje - nja i stavova, iznosi dr. sc. Galán. Iako nije očito, dodaje dr. sc. AlexanderHasgall,predsjednikVijeća zadoktorskoobrazovanjeEuropskog udruženja sveučilišta (EUA-CDE), doktorsko obrazovanje nalazi se u samomsrcustrategije za sveučilišta. -Čak i kad istraživanje i doktorsko obrazovanje nisu izravno povezani specifičnommisijom, oni nedvoj - benopridonose ozračju, demograf - skim, socioekonomskimi političkim izazovima s kojima seEuropa i svijet suočavaju. Zahvaljujući Europskoj strategiji za sveučilišta započela je komunikacija između akademske i neakademskezajednice, nokomuni - kacija je samodiokontinuirane raz - mjene ideja. Od sveučilišnihmreža očekuje se da prihvate UN-ove ci - ljeve održiva razvoja kao holistički pristup koji pruža kontekst i potpo - rudoktorskomobrazovanju.Usvim raspravamaobudućnosti europskih sveučilišnihmreža ključno jenagla - siti ulogu doktorskog obrazovanja jer ono promiče dijalog o različitim dimenzijama akademske slobode i diže svijest omogućimrizicima, za - ključuje dr. sc. Hasgall. JI SVEUČILIŠTA I SVEUČILIŠNIM ALIJANSAMA a ulogu sveučilišta i potrebu nzije visokog obrazovanja Europske sveučilišne mreže su izvrstan način za jačanje suradnje s regijama i zajednicama koje se ne nalaze u glavnim gradovima Da bismo prebrodili krizu, sveučilišta u Europi moraju promicati strukturnu i dugoročnu (integriranu i sveobuhvatnu) internacionalizaciju, povezanost, uključivu i inovativnu suradnju – sve to u sebi objedinjuju europske mreže sveučilišta, koje kroz prizmu otvorenosti jačaju europsku dimenziju i europski duh svih stanovnika Europe YUFE Townhall najveći je godišnji događaj YUFE-a, a ove godine domaćin je bilo Sveučilište u Rijeci TANJA KANAZIR Okupljanje europskih sveučilišta održano je podpojmom»utjecaj« (impact) TANJA KANAZIR Dr. sc. Alexander Hasgall Prof. dr. sc. Boštjan Markoli Silvia Gómez Recio Prof. dr. sc. Snježana Prijić- Samaržija Prof. dr. sc. Gazela Pudar Draško Dr. sc. Fernando Galán