Novi list

Vox 8 Petak, 24. veljače 2023. DRUGO MIŠLJENJE ČELNICI EUROPSKIH INSTITUCIJA I SVEUČILIŠNIH MREŽA O EUROPSKOJ STRATEGIJ Polikriza sve više naglašava za jačanjem europske dimen Europska strategija za sveučilišta, koju je Europska komisija objavila 2022. godine, nastoji podržati i omogućiti sveučilištima da se prilagode promjenjivim uvjetima, da napreduju i pridonose otpornosti i oporavku Europe. Stvaranjem sveučilišnih mreža trebala bi se produbiti transnacionalna suradnja među sveučilištima i razviti europska dimenzija visokog obrazovanja. U svim aktualnim raspravama Europska komisija naglašava da samo ulaganje u ljudski kapital može trajno razvijati zajednice i društva koja zauzvrat jačaju europske demokratske vrijednosti P rvaEuropskastrategijazasve- učilišta, koju je Europska ko - misija objavila 2022. godine, nastoji podržati i omogućiti sveučilištima da se prilagode pro - mjenjivim uvjetima, da napreduju i pridonose otpornosti i oporavku Europe. Strategija, koja jediovelikog paketavisokogobrazovanja, razvije - na je u sinergiji s drugimprioriteti - ma Europske komisije i uvodi četiri sveobuhvatnacilja: ojačati europsku dimenzijuu visokomobrazovanju i istraživanju, podržavati sveučilišta kaosvjetionikenašegeuropskogna - čina života, osnažiti sveučilišta kao aktere promjena udvostrukoj zele - noj i digitalnoj tranziciji te ojačati sveučilišta kao pokretače globalne uloge i vodstva EU-a. Unatoč en - tuzijazmu i velikim očekivanjima, postavlja se pitanje hoće li i kako će te inicijative zaživjeti i preživje - ti, a poseban se naglasak stavlja na ulogu sveučilišta i njihovu suradnju sa zajednicom. Usvomslavnomgovoruodržanom urujnu2017. godinenaSveučilištuu Sorbonni francuski predsjednikEm - manuelMacron iznio je svoju viziju o stvaranju20 europskih sveučilišta do 2024. godine koja će oblikovati »mreže sveučilišta diljem Europe koje će svojim studentima pružiti otvorene programe i međunarod - no obrazovanje na barem dvama jezicima«. Stvaranjem sveučilišnih mreža trebala bi se produbiti tran - snacionalna suradnjameđu sveuči - lištima i razviti europska dimenzija visokog obrazovanja. U svim aktu - alnimraspravama Europska komi - sija naglašava da samo ulaganje u ljudski kapital može trajno razvija - ti zajednice i društva koja zauzvrat jačaju europske demokratske vri - jednosti. Iako Europska strategija za sveučilišta predstavlja jedan od nedavnih najvažnijih pomaka u visokom obrazovanju u Europskoj uniji, pitanje provedbe, praćenja i utjecaja još uvijekostajeneriješeno. Oulozi i sudbini europskih sveuči - lišta ubudućnosti govore predstav - nici četiriju europskih sveučilišnih mreža (YUFE, EUTOPIA, CIRCLE-U, ARQUS), a kako se Europska strate - gija za sveučilišta odražavana istra - živanje i doktorskoobrazovanje reći će nampredstavniciMrežemladih europskih istraživačkih sveučilišta (YERUN) i Vijeća za doktorsko ob - razovanje Europskog udruženja sveučilišta (EUA-CDE). Odgovor na izazove u visokomobrazovanju Tako Silvia Gómez Recio, glavna tajnica Mreže mladih europskih istraživačkih sveučilišta (YERUN), kaže da iako YERUN ne pripada grupi sveučilišnih alijansi, osno - van je u duhu povećanja suradnje u području obrazovanja i istraživa - nja kao primjer Europske komisije koji je trebao pokazati na čemu bi europske mreže sveučilišta, tada još u samomzačetku, trebale raditi. - Zahvaljujući Europskoj stra - tegiji za sveučilišta utjecaj i status europskih sveučilišta uvelike se po - većao – sve su češće rasprave o tom važnomdokumentu, broj sveučiliš - nihmrežakontinuiranosepovećava, asveučilišta imajusvevažnijuulogu. No u tom dobronamjernom pote - zu krije se i pokoja negativna stra - na. Od sveučilišta i njihovih čelnika sada se očekuje da daju odgovor na sve izazoveuvisokomobrazovanju, a ponekad važne informacije po - put vrednovanja istraživanja, bo - lje i kvalitetnije mobilnosti ostaju u sjeni financijskih ograničenja i političkih odluka. Međutim, mre - že europskih sveučilišta vrlo dobro pokazujuda se velike idejenemogu ostvariti bez pomoći i angažmana drugih istomišljenika. Kao i za sve u životu, potrebno je vrijeme, vrijeme da ovu inicijativu prihvatimo i uči - nimopoznatom i prepoznatljivom, a u godinama koje slijede europske sveučilišnemreže samo će rasti, na - javljuje Gómez Recio. Dodajući da život uvremenuobi - lježenomkrizomdemokracije, glo - balnom ekspanzijom autoritarnih režima, migracijama i starenjem populacije zahtijeva od nas da se okrenemonovimpristupima koji će zbližiti Europu, prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučili - šta u Rijeci, YUFE, napominje i da jeujednopotrebnopovećatimeđu - narodnukompetitivnost europskog visokog obrazovanja. Promicanje otvorene znanosti -Vrijeme polikrize sve više nagla - šava ulogu sveučilišta i potrebu za jačanjemeuropske dimenzije viso - kog obrazovanja. Unatoč angažma - nu i entuzijazmu svih uključenih inicijativa, uvelike ovisi o izvorima financiranja, a sadašnji budžet ni - kako nije dovoljan za osiguravanje opstanka čak 60 sveučilišnih alijan - si. Dodatni problem predstavljaju pravne i administrativne regulati - ve na nacionalnim razinama koje priječe daljnji rast i razvoj. Među - tim, sveučilišta i europske alijanse morajupreuzeti dioodgovornosti i, prije svega, biti svjesni tih prijetnji i rizika. Da bismo prebrodili krizu, sveučilišta uEuropimorajupromi - cati strukturnu i dugoročnu (inte - griranu i sveobuhvatnu) internaci - onalizaciju, povezanost, uključivu i inovativnu suradnju – sve to u sebi YUFE Townhall okuplja sve dionike YUFE-a, unutarnje i vanjske Zahvaljujući Europskoj strategiji za sveučilišta utjecaj i status europskih sveučilišta uvelike se povećao – sve su češće rasprave o tom važnom dokumentu, broj sveučilišnih mreža kontinuirano se povećava, a sveučilišta imaju sve važniju ulogu Od sveučilišta se očekuje da osim obrazovanja ponude i nešto novo – sada ih se smatra ključnim akterima u promicanju ciljeva od presudne važnosti za Europsku uniju, kao što su zelena i digitalna tranzicija. Nina KOLAKOVIĆ Drugomišljenje Znanstvenici biraju i komentiraju aktualne javne teme i društvena zbivanja.