Novi list

Vox 2 Petak, 24. veljače 2023. KAREN BUSH YUFE STRATEŠKA VODITELJICA ZA RAVNOPRAVNO Potrebna je upo ravnopravnost zadržali na vrh Kada se SveučilišteuEssexuobvezaloda ćebiti jedanodosnivača YUFE-a i voditi radni paket posvećen različitosti i uključivosti, bilo je prirodno da ga kao voditeljica sveučilišnog odjela za ravnopravnost, različitost i uključivost preuzmem, te sam od tada usredotočena isključivo na ovaj posao u YUFE-u - kaže Karen Bush sa Sveučilišta u Essexu, YUFE, strateška voditeljica za ravnopravnost, različitost i uključivost O izazovima na sveučilištima uUjedinjenomKraljevstvu, perspektivama razvoja in - kluzivnog okruženja u in - stitucijama, inkluzivnom liderstvu i drugimtemama govori KarenBush sa Sveučilišta u Essexu,YUFE, stra - teška voditeljica za ravnopravnost, različitost i uključivost, koja je su - djelovala na YUFE Townhall oku - pljanju čiji je domaćin bilo Sveuči - lište u Rijeci. Pojmovi ravnopravnosti, razli- čitosti i uključivosti često se ko - riste u različitim kontekstima i značenjima. Što oni za vas znače? - Zamene su ovi pojmovi među - sobnopovezani, aučinkovitodjeluju samo u harmoniji jedni s drugima, kao svojevrsno ljepilo koje povezu - je organizacije i društva. Kolektivno gledajući, ravnopravnost, različitost i uključivost trebajuosigurati svako - me »mjesto za stolom«, da osjećaju da tamo i pripadaju i da se njihov glas cijeni. Što vas je tijekom vašeg profe - sionalnog iskustva navelo da se uključite u ovo područje i kako je došlo do toga da vodite YUFE- ov radni paket posvećen tema - ma ravnopravnosti, različitosti i uključivosti? - Nakon teškog osobnog iskustva 2007. godine došla samuprilikuot - kriti područje za koje dotad nisam znala da postoji – rad na pitanjima ravnopravnosti, različitosti i uklju - čivosti. 2008. godine odlučila sam napustitimjestovoditeljiceakadem - skog odjela i zaposliti se radeći na ovimtemama. Bio je topotpuni od - makodmojihprethodnihposlovnih uloga i - bila je to najbolja odluka u mojoj karijeri. Kada se Sveučilište u Essexu obvezalo da će biti jedan od osnivačaYUFE-a i voditi radni paket posvećen različitosti i uključivosti, bilo je prirodno da ga kao voditelji - ca sveučilišnogodjela za ravnoprav - nost, različitost i uključivost preuz - mem, te samod tada usredotočena isključivo na ovaj posao uYUFE-u. Cilj YUFE-a je izgraditi istinski otvoreno i inkluzivno europsko sveučilište. Što to znači u smislu svakodnevne prakse i izazova na - ših studenata i studentica,osoblja i zajednica? - To znači da na sve što radimo moramo gledati kroz prizmu inklu - zivnosti. Od kanala koje koristimo za komunikaciju i jezika koji kori - stimo unutar tih kanala, sadržaja i strukturenašihOtvorenihprograma, načinanakoji donosimoodluke, po - drškekojupružamonašemosoblju i studentskoj populaciji donačinana koji komuniciramo sa širomYUFE zajednicom; popis jebeskrajan.Nije lako, ali je ključno - sagledavati kroz tu prizmu naše djelovanje i zacrta - ne ciljeve, odgovornost je svakoga uYUFE zajednici. Opipljivi rezultati Čemu se najviše veselite u slje - dećimgodinamaYUFEnastojanja? - Radujeme što ćemo sve bliskije Inkluzivno liderstvo odnosi se na s poštovanjem i pravično postupanje prema pojedincima i grupama, traženje i uključivanje različitih perspektiva te stvaranje atmosfere u kojoj ljudi osjećaju da se njihova mišljenja i doprinosi cijene Oklada U svakodnevnom životu, često odluke donosimo temeljem kalkulacije mogućih posljedica u situacijama gdje ne poznajemo sve okolnosti koje mogu utjecati na ishod. Ne znamo hoće li pasti kiša, a ne želimo pokisnuti, pa razmišljamo hoćemo li se gnjaviti s kišobranom. Razmišljamo kad krenuti na sastanak na koji ne smijemo zakasniti u situaciji gdje ne znamo hoće li biti prometne gužve. Pokušavamo biti racionalni, kombinirajući vjerojatnost i najbolji ishod za sebe. Na isti se način kladimo i kad su u pitanju važnije odluke. Mnogi su čuli za Pascalovu okladu. Blaise Pascal bio je čuveni francuski matematičar, fizičar i filozof iz 17. stoljeća, koji je napisao, s obzirom na značaj, nedovoljno čitano djelo »Misli«. Mnogo je u »Mislima« divnih misli, a ondje je i izložio ingeniozan osvrt na pitanje odluke vjerovati ili ne u situaciji kad postojanje Boga ne može biti empirijski dokazano ili racionalno izvjesno. Kalkulacija se temelji na razmatranju posljedica za svaku osobu, s obzirom na to je li odlučila vjerovati ili poreći Božje postojanje. Ako ne vjerujemo u Boga i život poslije smrti, a oni uistinu i ne postoje, za nas neće biti nikakvih posljedica. Ako, s druge strane, vjerujemo da Bog postoji i On uistinu postoji, još je bolje jer će posljedice biti dobre i čekat će nas zagrobni život u raju. Ukoliko Boga nema, a mi vjerujemo da postoji, život ćemo provesti u pogrešnom vjerovanju. No, ako ne vjerujemo u Boga, a Bog postoji, posljedice će biti pogubne jer ćemo zaglibiti u vječnim mukama pakla. Ukratko, uparujući vjerojatnost i logiku osobne koristi, trebali bi zaključiti da je korisnije vjerovati u Božju egzistenciju. Reklo bi se da se ateisti loše klade kad riskiraju vječnu patnju u usporedbi s pukim pogrešnim vjerovanjem. Pascal je, dakako, ciničan. Njegova namjera nije poručiti da bismo religijska vjerovanja trebali temeljiti na ovakvim okladama. Pokušao je pokazati da racionalne odluke katkad nemaju veze s pravim vrijednostima, poput iskrenosti i nepatvorene vjere. Iako mnogi svoju religioznost uistinu temelje na pragmatičnim razlozima socijalnoj pritiska ili statusa, straha od kazne već i u ovozemaljskom životu, jedina je zbiljski vrijedna religioznost ona utemeljena na neproračunatoj vjeri. N o, Pascalova je oklada dobar okvir i za razumijevanje smisla života povezanog s vrijednostima. U svijetu gdje živimo, trebamo li se kladiti na moral i znanje? Hoće li nam slijeđenje vrijednosti donijeti sreću ili barem najbolje ishode u krajnje kaotičnim i nepredvidivim društvenim okolnostima, gdje ovisimo o drugima čije namjere i ponašanje nikad ne možemo sa sigurnošću znati? Neki vjeruju da su znanje i moralnost jedini pravi put do dobrih životnih ishoda. Neki smatraju da je moralnost bitnija, a izvrsnost sporedna. Treći misle da je uspjeh sadržan u izvrsnosti, dok je moral za mase. Četvrti zaključuju da uspjeh i sreća nemaju veze ni s moralom, ni sa znanjem. Mnogi nesvjesno primjenjuju sekularnu verziju Pascalove oklade i ova pitanja vrijednosti uparuju s mogućim ishodima u neizvjesnim i promjenjivim okolnostima. Racionalni se kalkulant nerijetko odlučuje kladiti na opciju ne-izvrstan i ne-moralan. Nedostatak znanja lako je upariti s nemoralom jer neće biti ometajućih dvojbi. Bez opterećenja i obveza prema bilo kome i bilo kakvim vrijednostima, napor je uvjerljivo najmanji. Ako odluka, pak, padne na kartu izvrsnosti bez morala, opet nije loše, jer lakše je napredovati ne mareći za druge. Ako se igra na moral bez znanja, bit će manje pitanja i iskušenja. Uvjerljivo je najmanje racionalno odlučiti se i na moral i znanje. Napor je najveći, ograničenja i iskušenja najveća, kriteriji najviši. Tko god razmišlja pragmatično, ni bi se trebao kladiti na ovu kombinaciju. No, i ova sekularna verzija Pascalove oklade upućuje na dublje pitanje istinskih vrijednosti i smisla života onkraj pragmatike svakodnevnih oklada. U našoj svakodnevici, mnogi nerijetko zdvajaju nad činjenicom da uspijevaju ljudi koji nisu ni kompetentni, a ni moralni. Zadovoljno i nadmeno sjede na mjestima donositelja odluka i doima se da su se dobro okladili. Oni pomno računaju u svoju korist, neometeni znanjem i moralom. Pitanje vrijednosti za njih nije pravo pitanje jer oni podupiru svoje, namještaju svojima, ne mare što je zakonito ili ispravno te njeguju racionalnost i brigu za svoje interese. Ne zanimaju ih stvarna istina i moral, jer imaju svoju istinu i svoj moral. Najčešće, imaju i stranačku iskaznicu ili čvrstu interesnu mrežu. Pravo pitanje koje mnogi zdvajaju jest kakav je to svijet gdje takvi uspijevaju? Pascal nam pomaže razumjeti. Treba jasno razlučiti što stvarno znači uspjeti. Kao što je vjera temeljena na kalkulaciji vlastitog interesa prijetvorna i bezvrijedna, tako je i s dobrim životom. Uspjeh po mjerilima socijalnog i materijalnog statusa odvojenih od vrline samo je imitacija života. Takvima, naravno, neće biti važno što neki tamo smatraju da je njihov život samo bezvrijedna kopija. No, to njihov život neće izbaviti od sudbine bezvrijedne kopije. Činjenica da neki ne rade razliku između istinskih i lažnih vrijednosti ne znači i da razlike nema. Znamo da bižuterija, iako je jeftina imitacija, može sjajiti i snažnije od zlata. Znajući da nije zlato sve što sja, njihov sjaj ne treba nas obeshrabrivati. Uistinu je najbolja oklada ustrajati na autentičnim vrijednostima. prof. dr. sc. Snježana PRIJIĆ SAMARŽIJA Daria GLAVAN ŠĆULAC MATIJA DJANJESIC/CROPIX Karen Bush i riječki tim za ravnopravnost, različitost i uključivost: Daria Glavan Šćulac, Sandra Nuždić, Ana Tomaško Obradović i Tino Vodanović TANJA KANAZIR